BIOGRAFIJE PEVACA JUZNOG VETRA

Dragana Mirkovic, jedna od najvecih zvezda naše estrade, snimila je, posle cetvorogodišnje pauze, novi album - “Trag u vremenu”- u izdanju producentske kuce “Komuna”.

Vec dvadeset godina Dragana je na samom vrhu estrade. Sve što je u svojoj blistavoj karijeri postigla duguje iskljucivo glasu, talentu, dobrim pesmama i profesionalnom odnosu prema poslu.

Stepenište do zvezda poplocala je svojim hitovima (mnogi od njih postali su evergrin), odlicnim plocama, visokim tiražima, velikim turnejama na kojima je obišla skoro ceo svet, visokobudžetnim spotovima koji su išli ispred svog vremena…

Poštena i prema sebi i prema drugima, nenametljiva i skromna, ali uporna i vredna, postala je miljenica publike i tu ljubav joj oberucke uzvraca vec dve decenije. 
Detinjstvo

Dragana Mirkovic je rodjena u selu Kasidol, nadomak Požarevca, u šestoclanom domacinstvu koje su cinili: deda, baba, otac, majka i sestra Dušica. Bezbrižno detinjstvo – Dragana ni u cemu nije oskudevala - obezbedili su joj vredni i cestiti roditelji. Ipak, najvrednije što je iz kuce ponela jeste vaspitanje. Poštenje, marljivost, cestitost, skromnost, saosecajnost i spremnost da nesebicno pomaže ljudima, usadili su joj roditelji.

Više od lutaka i decijih igara privlacili su je carobni zvuci koji su dopirali iz harmonike njenog dede Dragutina.Prva pesma koju je, sa samo pet godina naucila da peva, bila je “Devojka sokolu zulum ucinila”.

Secam se, pevala sam i plakala. Bilo mi je žao sokolice i sokolica koji su izgoreli kada je devojka zapalila šumu – seca se Dragana.

Muzicki talenat ove odlicne ucenice nastavnici su brzo zapazili pa je Dragana na takmicenjima osnovnih škola iz požarevackog kraja redovno predstavljala svoju školu. Sa trinaest godina bila je najmladi solista KUD “Kasidol” i svojom pesmom otvarala je i zatvarala priredbe na kojima su ucestvovali i mnogi poznati pevaci.

Stidljivost tihe i povucene devojcice mogla je da pobedi, i pobedivala je, jedino ljubav prema muzici. Ogromnu tremu pred svaki izlazak pred publiku razbijali su prvi taktovi pesme kojoj se potpuno prepuštala, ne skrivajuci emocije koje su stihovi, koje je pevala, u njoj izazivali.

Ubrzo se proculo da u Kasidolu postoji cudo od deteta, pa su ljudi iz okolnih mesta dolazili da je slušaju pitajuci se, u neverici, kako je moguce da iz tako sitnog, krhkog tela cetrnaestogodišnje devojcice izlazi zreo i prelep glas.

Prica o talentovanoj devojcici iz Kasidola brzo se širila pa je stigla i do važnih ljudi iz sveta muzike. Celni ljudi “Diskosa” došli su u kucu Draganinih roditelja predlažuci im da njihova cerka snimi plocu. Tata Predrag bio je šokiran. “Nemojte, ljudi, k’o Boga vas molim! Pa ona još nije završila ni školu”- govorio je.

Šokirana je bila i Dragana. Pevanje je za nju bilo samo zabava, a san joj je bio da završi fakultet, nauci engleski jezik, postane turisticki vodic i proputuje svet.

Snovi su joj se ostvarili. Engleski odlicno govori (cak je u filmu “Slatko od snova” pevala na engleskom), ceo svet je proputovala, ali ne kao turisticki vodic, vec kao velika jugoslovenska zvezda!
Prva ploca

Ljudi iz “Diskosa” bili su uporni da od raspevanog devojcurka stvore pevacku zvezdu. Porodica se okupila, vecala i donela odluku da njihova mezimica snimi plocu, ali tek nakon što završi osnovnu školu.

Ubrzo je petnaestogodišnja Dragana Mirkovic u kucu donela Vukovu diplomu, a sa njom i prvu plocu: “Imam decka nemirnog”.

Pravo iz školske klupe ušla sam u studio. Dopalo mi se jer su me svi ti ljudi, važni i dosta stariji od mene, medu kojima je bilo i popularnih pevaca, smatrali cudom od deteta – kaže.

Nakon snimanja pesama u studiju, Dragana se vratila u Kasidol. Posle nekoliko meseci, sasvim slucajno, cula je svoj prvenac.

Sa sestrom sam slušala Radio “Požarevac” I, odjednom je pocela pesma ciji su mi taktovi bili poznati. Nastupio je šok! Cula sam svoj glas! – seca se Dragana.

Pesma “Imam decka nemirnog” dospela je na vrh svih top lista, ploca je prodata u 160.000 hiljada primeraka, zvezda je bila rodena! «Luce iz Kasidola»- prozvali su je od milja.
Karijera

Dragana je nastavila da snima ploce i niže uspehe. Usledili su albumi: “Umiljato oko moje”, “Spasi me samoce”, “Ruže cvetaju samo u pesmama”, “Najlepši par”, “Simpatija”, “Dragana” (sa kog su i do danas ostali hitovi “Kaži mi sunce moje”, “Dobra devojka”, “Što te nema”…).

Sa kompozitorom Miodragom M. Ilicem ostvaruje plodonosnu saradnju i niže hitove : od "Simpatije", pa do jedne od najlepših srpskih narodnih pesama "Kad bi znao kako ceznem".

Kao clan “Južnog vetra” pevala je na turnejama širom nekadašnje Jugoslavije, zajedno sa Sinanom Sakicem, Šemsom Suljakovic, Miletom Kiticem… Na stadionu "Tašmajdan" 1989. godine održali su koncert pred, u to vreme rekordnih, 11.000 ljudi.

Vrtoglav uspeh krece od 1990. godine. Tri puta za redom pobeduje na "Poselu Beograda 202”, pobeduje na MESAM-u, osvaja "Oskare popularnosti", statue “Melko”, “Zlatne gramofone”, zlatne i dijamantske ploce, raznovrsne plakete i priznanja…

Dragana je najnagradivanija pevacica svih vremena kod nas o cemu svedoci više od trideset pozlacenih statua koje je dobila za pevacicu godine, najprodavaniju plocu, hit godine… Udruženje radio stanica Srbije 1993. godine proglasilo je Draganu Mirkovic za “Pevacicu decenije”.

Iste godine, naši ljudi u dijaspori birali su najpopularniju licnost trece Jugoslavije. Dragana je zauzela visoko trece mesto.
Vrtoglavi uspesi

Nakon “Južnog vetra”, Dragana Mirkovic prelazi u «ZAM» kod estradnog maga, pokojnog Rake Ðokica, snima jednu od najprodavanijih ploca svih vremena. Svih 13 pesama postali su hitovi i to ostali i do danas: “Umirem majko”, “Pitaju me u mom kraju”, “Dve sudbine”, “Dolaze nam bolji dani”, “Moralo je leto proci”, “O, da li znaš”…

Saradujuci sa Zlajom Timoticem stvara pesme u modernom “folk and rock” stilu koje publika oduševljeno prihvata. Rušeci barijeru izmedu narodne i rok muzike pridobija i armiju novih klinaca koji postaju njeni najvatreniji obožavaoci. Osnivaju se fan klubovi “Dragana Mirkovic”, ciji mnogobrojni clanovi, iz grada u grad, prate Draganu na višemesecnim turnejama.

Diskografske izdavacke kuce pocinju da se otimaju za Draganu Mirkovic, pa iz «ZAM»-a prelazi u PGP RTS, “Grand”, ‘’Komunu’’… Iz godine u godinu snima hit albume kojima daje naziv:’’Dragana”, uspevajuci da svakim sledecim nadmaši slavu prethodnog.

Pesme, koje bira po svom senzibilitetu i ukusu, publika, vec na prvo slušanje, oduševljeno prihvata, poistovecujuci se sa emocijama svoje mezimice: “Nije tebi do mene”, “Crni leptir”, “Nisam ni metar od tebe”, “Od kad sam se u tebe zaljubila”, “Tugo mojih dana”; “Do poslednjeg daha”, “Baš tebe volim ja”, “Zaboravi srce”, “Vetrovi tuge”; “Placi zemljo”, “I u dobru i u zlu”, “Volela bih da te vidim”, “Nema promene”, “Dušu si mi opio”, “Zagrli me, majko”; “Kojom gorom”, “Dolina kestenova”, “Samo da te vidim”; “U godini”, “Koliko je prevarenih”, “Da li znaš”, “Sama”, “Ostani”…

Uspešne duetske pesme Dragana je snimala sa svojim kolegama – “Oci pune tuge” sa Željkom Šašicem, “Divlja devojka” sa Ninom, “Srcu nije lako” sa “Divljim kestenom”, “Ja imam te, a k’o da nemam te” sa Harijem Mata Harijem.

Velikoj porodici Draganinih hit pesama uskoro pridružuju se i ove sa novog albuma: “Trag u vremenu”, “Tamo gde je milo moje”, “Evo, dobro sam”… Pesme osvajaju vec na prvo slušanje. Zvuce baš onako kako se i ocekuje od zvezde kakva je Dragana Mirkovic. Aranžmani su moderni, ima prelepih “dvojki” u duhu naše narodne muzike, a Draganin specifican glas i stil pevanja verno donose setne, poeticne stihove.
Multimedijalna umetnica

Folk pevacica sa najviše snimljenih spotova kod nas (za jedan album, na kome je i pesma "Za mene si ti", snimila je cak devet spotova), uvek je išla ispred vremena, unoseci inovacije. Nije žalila novac za visokobudžetnu video prezentaciju, još nevidenu u našoj zemlji kao i na Balkanu, uvek isticuci da njena publika zaslužuje samo najbolje. Animirani spot za pesmu "Za mene si ti" bio je najskuplji video klip ikada snimljen kod nas.

Ono što smo vidali samo na MTV-u, na snimcima koncerata svetskih zvezda, Dragana je prva donela u Beograd. Na koncertu u Centru “Sava” 1995. godine, umesto klasicnog mikrofona, imala je «bubicu» koja joj je dozvoljavala punu slobodu pokreta i igranje sa plesnom grupom prema brižljivo osmišljenoj i uvežbanoj koreografiji.

Draganina posebnost je i u tome što je, osim pesama, spotova i spektakularnih koncerata, svojoj publici poklonila i film: “Slatko od snova”. Film, koji je imao premijeru 12. aprila 1994, bajkovita je prica sa elementima komedije. Dragana igra devojku koja radi u “Mekdonaldsu”, a sanja o slavi na estradi. Raznoseci porudžbine, upoznaje kralja šou-biznisa koji je i vlasnik “Fabrike snova”, što joj pruža mogucnost za ostvarenje sopstvenog sna. Na putu ka uspehu srece duh Elvisa Prislija, koji se, buduci da je Srbin, zove Veselin Prislic. Prislijev duh postaje njen glavni saveznik…

Osim video kasete, Dragana je izdala i audio kasetu sa pesmama iz filma: “Baby don’t you know”, “Elvis is here”, “Riding trought the fire”… Tako je postala, opet prva, i još uvek jedina, folk pevacica koja u svoju biogarfiju može da uvrsti i album na engleskom.

Da je zaista multimedijalna zvezda koja peva, igra i glumi, pokazala je i ucešcem na beckom Festivalu savremene umetnosti “Wiener Festwochen”, nastupivši na performansu naše umetnice Milice Tomic. Milica je svoj rad nazvala po Draganinoj pesmi “I kad jednom pukne ovo srce moje, videceš u njemu samo ime tvoje” sa ciljem da, kroz medijum muzike, prikaže odnos globalnog i lokalnog u umetnosti. Publika je bila toliko oduševljena Draganinim nastupom da je ona, umesto jedne pesme, održala mini koncert. Sutradan je imala veoma posecenu konferenciju za štampu, koju je vodila na engleskom jeziku, odgovarajuci na pitanja novinara iz cele Evrope.
Dragana privatno

Coveka svog života, supruga Tonija Bjelica, Dragana je srela slucajno. Ili je, ipak, neka viša sila malo uplela prste, ko ce ga znati. Upoznali su ih Draganini stric i strina koji žive u Becu, u koji je Dragana otišla da održi koncert, i ne sanjajuci da ce svoju sudbinu vezati za taj grad. Bilo kako bilo, desila im se ljubav na prvi pogled.

-Tog trenutka, kada mi je pružio ruku da se upoznamo, ja sam osetila nešto neobicno. Od siline emocija nisam ni cula njegovo ime. Mislila sam da ga nikada više u životu necu videti, ali se on potrudio da bude drugacije – seca se Dragana.
-Usledili su svakodnevni telefonski pozivi koji su podgrevali emocije i jacali Draganinu odluku da svoj život spoji sa Tonijevim.
-Nakon godinu i po dana platonske ljubavi, Dragana je spakovala kofer i doletela u Bec, kod Tonija. Došla je da ostane. Zauvek.
-Ako pitate Draganu Mirkovic koji je najromanticniji nacin da mladic zaprosi devojku, reci ce vam: “U kolima, na semaforu, za vreme crvenog svetla.”
-Tako je, zaista originalno, Toni zaprosio Draganu. Vencali su se za mesec dana, dobili sina Marka, a zatim i kcer Manuelu.
-Dragana uživa u ulozi supruge i majke, priznajuci da nikada u životu nije bila srecnija i ostvarenija.
-Ako je pitate veruje li u bajke - odgovorice vam osmehom. Ona živi u bajci.  

MILE KITIĆ... biografija

Mile Kitić je rođen 1. januara 1952. godine u selu Donji Cerani ( kod Dervente) kao novogodišnji poklon (posle tri sina i jedne kćeri) ocu Boži i majci Zorki. Njegovo detinjstvo bilo je na prvi pogled slično detinjstvu njegovih vršnjaka, s tim što je Mile od malih nogu znao da će postati vrstan pevač, u šta su verovali i njegova braća kao i sestra. Tome svedoče i njegovi prvi javni nastupi u četvrtoj godini njegovog života kod komšije Srete na traktoru, kada je uz tamburicu pevao i svirao izvorne (kratke erotske) pesme. Za vreme osnovnog školovanja u selu Osinja u OŠ Đorđe Panzalović zapaža ga profesor muzičkog Bogoljub Koloperović, za koga Mile tvrdi da je bio od presudnog značaja za njegovu karijeru. Mile je vodio i muzičku sekciju u oviru koje je svirao kontrabas u tamburaškom orkestru škole. ”Nikada neću zaboraviti takmičenje za dan škole, tada sam prvi put osetio draž javnog nastupa, što će kasnije bitno uticati na moj životni put”, ističe Kitić. 15. maja 1970. godine diplomirao je na srednjoj saobraćajno-tehničkoj školi u Sarajevu (opština Vogošce), ali se tom profesijom nikada nije bavio.

U Vogošcu je branijo boje fudbalskog drugoligaša Unis, gde je u više navrata proglašavan za najboljeg strelca igrajući na poziciji polu-levog špica. 

Sportski duh i dalje je prisutan kod njega s obzirom da punih 20 godina rekreativno igra tenis.

Osamdesetih godina živeo je u Americi, da bi kasnije zbog svoje pevačke karijere postao večiti putnik koji je iz jedne male sredine u Bosni obišao gotovo celu planetu uveseljavajući mnoge ljude svojom pesmom. 

Mile je čovek pun života koji zrači pozitivnom energijom, za koga mnogi tvrde da ima mladalački duh Mile Kitić je oženjen suprugom Martom Savić (poznatom estradnom zvezdom) sa kojom ima kćerku Elenu. Inače, Mile iz prvog braka ima i kćerku Sanju.

Kemal Malovčić rođen je 6. maja 1951. godine u Sanskom Mostu. Svoju karijeru započinje još u mladosti. Kao izvođač narodne muzike jako brzo stiče popularnost i simpatije slušalaca. Pripada grupi bošnjačkih pjevača koja je početkom 80-tih krenula u muzičko osvajanje estradnog neba bivše Jugoslavije.

Već kao maloljetnjik sa nepunih 17 godina snimio je svoju prvu singlicu "Oko Sane" daleke 1968 godine. Veliku podršku na početku karijere je dobivao od svog starijeg brata Džemala Malovčića, koji ne samo da je pisao muziku i tekstove pjesama za Kemala, nego je i sam bio dobar pjevač i harmonikaš.

Njegovi počeci su mnogo vezani za Sarajevo gdje su nastali njegovi prvi albumi "Oko Sane" (1968.), "Sad kod mene tuga srcem vlada" (1972.), "Senada, Senada" 1973. godine i "Stiglo pismo od rođenog brata" 1974. godine. Najveću slavu je postigao ulaskom u srbijansku folk grupu "Južni Vetar" 1985. godine sa kojima je izdao sedam uspješnih albuma. U ona davna vremena kada su sadašnje generacije "puzale na koljenima", Kemal je napravio "bum" sa svojim pjesmama: "Sine, sine", "Mirsada", "Škorpion sam ja" i druge koje se i danas rado slušaju.

Međutim, najveći uspjeh i kulminacija u karijeri, desio se njegovim dolaskom i sklapanjem saradnje sa "Južnim Vetrom" koja je trajala sedam godina. Da nije pogriješio što je promijenio "jato", te da je učinio ono pravo, godine 1985. opravdava svojim albumom pod nazivom "Okreće se kolo sreće", kojeg je radio sa najpopularnijim kompozitorima tadašnjih vremena: Miodragom M. Ilićem i Pericom Zdravkovićem. Pomenuti album, rasprodat je u zavidnom tiražu od oko 600.000 primjeraka. Udarna numera "Okreće se kolo sreće" postala je hit koja je tada bila na prvim ljestvicama folk barometra. Ništa manje nisu bile slušane ni pjesme: "Pomiluj draga ćerku", "Rekla si mi da ne voliš zimu", "Ne ljuti se što sam opet došo", "Ja nisam srećan čovjek" i druge. Ali samim svojim dolaskom u Južni Vetar bio je bojkotovan sa strane muzičkih kritičara i počašćen je epitetom "hodža", te da pjeva i uci kao hodža. U ono vrijeme boje orijentalnih zvukova na prostorima bivše Jugoslavije nimalo nisu bile poželjne, stoga nije za čuđenje što su ga bojkotovali, ne samo Kemala, već i Južni Vetar. Međutim, publika je prihvatila sve to srcem.

Početkom agresije na njegovu domovinu Bosnu i Hercegovinu, Kemal napušta "Južni Vetar" i priključuje se humanitarnom pokretu BiH estrade za pomoć Bosni i Hercegovini. Održao je nekoliko stotina humanitarnih koncerata za BiH. I tada su snimane lijepe pjesme koje je radio i aranžirao momentalno veoma aktuelni kompozitor Džavid Ljubovci.

Kemal Malovčić živi u Beču, Austriji. Oženjen (supruga Fadila) i otac je troje djece (Džanan, Kenan i Adin).

Šemsa Suljaković - Biografija



"Selo Misurići, gdje sam živjela do početka osnovne škole, nazivam odmila državom Misuri. U tom selu bilo je pet, šest kuća u kojima su živjeli uglavnom Suljakovići. Odrastala sam između tih pet, šest kuća čija su dvorišta dijelili voćnjaci, u kojima su uglavnom rasla stabla šljiva i trešanja. Uglavnom smo se igrali žmurke, sakrivali smo se iza plastova sijena i drveća kojeg je oko naše kuće bilo mnogo. Moji roditelji bili su strogi. Znalo se ko šta radi u kući. Imala sam ugodno djetinjstvo, bez obzira na činjenicu da su se moji roditelji rastali. Uglavnom je bila borba oko mene - otac me vukao na svoju, a majka na njenu stranu. Možda zbog toga što sam bila najstarije dijete", priča Šemsa.

Njeno bezbrižno djetinjstvo prekinuo je posao, jer je još kao trinaestogodišnjakinja počela pomagati mami u firmi.

"Bila sam najstarija, od šestoro djece, pa sam mami sa trinaest godina počela da pomažem u poslovima u preduzeću u kojem je tada radila. Majka je radila u Izvršnom vijeću i mene je vodila da joj pomažem kada se rade veliki poslovi. Do tada sam se selila najmanje dva puta. Svoje rodno selo napustila sam u drugom razredu osnovne škole i otišla u Jelah, kod Tešnja. U šestom razredu opet sam se s majkom preselila, ovaj put u Sarajevo kod djeda - u naselje Širokača. Bilo je to vrijeme kada nije bilo bitno školovanje, nego koje poslove znaš raditi u kući u kojoj živiš", priča Šemsa.

KARIJERA

Nakon deset godina života u Sarajevu, sasvim slučajno, ona se počinje baviti pjevanjem.

"Moj talenat se primjećivao još u školi. Uvijek bih prva naučila pjesmicu ili zamijenila učiteljicu na predmetu muzičkog vaspitanja. U mom naselju živjela je jedna pjevačica Sena, koja je bila udata za harmonikaša. Pozvala me jedne godine da izađem s njom u kafanu u kojoj je ona godinama pjevala. Sjećam se da su me nagovarali na taj izlazak: 'Hajde. Šta ćeš stalno u kući! Hajd' s nama'. Izašla sam u tu kafanu i na našem stolu bio je upaljen njen mikrofon. Pjevušila sam s njom spontano i kada se vratila za sto bila je oduševljena mojim glasom. Rekla mi je začuđeno: 'Kako ti pjevaš!'. Bilo me je u početku stid", kaže Šemsa, koja je s karijerom pjevača zvanično startala 1971. godine u restoranu vlasnika Josipa Softe u Nedžarićima.

Naime, nakon tog sudbonosnog izlaska s prijateljicom Senom, njena karijera krenula je uzlaznom putanjom.

"Sutradan, nakon tog izlaska, gazda mi je rekao da odlično pjevam i da hoće sutra da me vidi s mikrofonom u ruci. Pristala sam i taj dan, dobro se sjećam, tada najslušanije pjesme napisala sam na jedan papir, kako se ne bih obrukala na prvom nastupu. U početku sam pjevala sa sveskom u ruci i mic, po mic, moja karijera je napredovala", priča Šemsa. A svoj novi posao godinama je krila od svojih.

"I mama je bila izrod u familiji, jer je u to vrijeme bilo sramota rastati se. Prvo je mati obrukala familiju, onda sam ja nakon nje postala izrod u istoj. Ipak, poslije su svi bili ponosni na mene kad sam radila svoj posao dobro", kaže Šemsa.

I sama je postala majka, još 1967. godine, prije nego što je kročila u svijet muzike. 

"Imala sam 18 godina. Zabavljala sam se s jednim muzičarem. Bilo je svega, i svađe, i tuče, i rastavljanja. Odlično smo funkcionirali sve dok se nije pojavila ljubomora. Mladost - ludost. Iz te veze rodio se sin", objašnjava Šemsa.

O "JUŽNOM VJETRU"

Nakon sedam godina pjevanja u kafani prvu singlicu snimila je sa Šabanom Šaulićem i Radetom Vučkovićem. 

"Ali, ni tada nisam napustila kafanu. Bila sam se navikla na taj tempo, nisu me interesovali koncerti. Taj singl bio je zapažen, a niko nije znao ko je otpjevao pjesmu 'Otišla je ljubav s našeg kućnog praga'. U tom periodu nije bilo reklama, koje su promovisale izdanja, a moja boja glasa ličila je na boju glasa Branke Stanarčić. Često su mi znali naručiti tu pjesmu, misleći da je Branka pjeva, a ne ja. I kad je otpjevam često su mi govorili: 'Svaka ti čast. Pjevaš je kao Branka'. Na to sam se često zezala s gostima kazavši im: 'Jesam li je dobro skinula'", priča Šemsa.

Do 1981. godine pjevala je u restoranima, dok nije srela Miodraga Ilića. 

"On je svirao na mojoj prvoj singlici, jer je tada bio član orkestra Ace Stepića. Kazao mi je da se raspitivao o meni i preko njegovog imenjaka i prezimenjaka, tada poznatog tekstopisca. Prilikom mog nastupa u Šapcu, njegov imenjak i prezimenjak mi je rekao da je Miodrag Ilić zainteresovan za mene. Uspostavili smo kontakt i 1981. godine postajem član 'Južnog vjetra'. S njima sam snimila prvi LP, 'Vjerna u ljubavi'. Tako je startala moja karijera", kaže Šemsa. Sjeća se brojnih koncerata, a posebno jednog u zatvoru u Foči. 

"U publici sam vidjela jednog momka koji je imao tetovažu s mojom slikom na grudima. Taj momak dao mi je cvijet koji i danas čuvam", prisjeća se Šemsa.

Najljepše trenutke u karijeri doživjela je, kaže, upravo s "Južnim vjetrom". Nakon njihovog raspada jedno vrijeme nije snimala ništa. 

"Bilo mi je žao kada smo se raspali. Jer su mi svi u 'Južnom vjetru' bili podjednako dragi. Nisam mogla da zamislim da ne postoji taj orkestar", sa sjetom kaže Šemsa. Napravila je pet godina pauzu i snimanje joj, kaže, nije nedostajalo, jer ima dovoljno hitova. Pjevala je, kaže, na humanitarnim koncertima širom svijeta. Ali, bez "Južnog vjetra".

"Tih pet godina predstavlja šupljinu u mom srcu i mozgu. To je najteži period u mom životu", povjerava Šemsa. Tokom ove godine ona će se vratiti u studio da snimi novi album.

"Vrijeme mi je da nešto izdam. Bit će to album prepun dobrih hitova poznatih bh. i srbijanskih tekstopisaca. Onda ću krenuti na promotivne koncerte širom svijeta", završava Suljakovićeva.

Ljubav prema životinjama
Folk dama voli životinje. Ima dva psa - pekinezera i dvije mačke.

"Jedno vrijeme živjeli su sa mnom pod istim krovom, ali kad su unučad došla na svijet, preselila sam ih u šupu i dvorište. Nedavno mi je snaha donijela jednu macu. Pokupila je s ulice. S obzirom da je još mala, živi sa mnom u kući u hodniku gdje sam joj namjestila dekicu na kojoj spava. U mojoj tašni uvijek ima hrane za pse i mačke. Kada na ulici vidim macu ili cuku iz tašne izvadim kesu i nahranim ih", kaže Šemsa.

Operisala nos i podočnjake
Šemsa se ne stidi otkriti da je uradila estetske korekcije na licu. 

"Imala sam dvije korekcije na licu. Operisala sam nos i podočnjake. Imala sam devijaciju nosa, jer sam kao mala djevojčica bila živahna. Zbog te devijacije nisam mogla disati noću. A to je štetilo i mom poslu. Onda sam napravila korekciju i na podočnjacima. Naš posao je naporan - pjevate noću, često ne spavate zbog čega se i stvaraju podočnjaci. Uvijek bih uradila neku korekciju na licu. Ali, dizanje grudi ili rebara za mene je neprihvatljivo. Sada možeš kupiti dobar grudnjak koji će ti podići grudi"

Sinan Sakic, elektro-varilac iz Loznice, pevuseci je "zapao za usi" iskusnim autorima Radoju Mitrovicu Barajevcu, Draganu Aleksandricu i Midoragu ?. Ilicu. Godine 1979. izdao je prve singl-ploce sa pesmama "Jedna tuga za dva druga" i "Kulu gradim", sto je bio pocetak koji obecava. Prvi album "Miko, dru?e moj" izazavao je interesovanje publike za ovog uvek nasmejanog pevaca u cijem se glasu osecao dar za vesele i optimisticne pesme. Godine 1982. PGP RTB objavio je album "Reci sve ?elje" sa kojim Sinan postaje jedan od tira?nih pevaca folka. Izbegavao je festivale folka koji mu nisu ni bili potrebni, jer je od samog starta imao uspeha u diskografiji i na estradi.

Sinan je poceo da ostvaruje svoje snove kada je poceo da saradjuje sa kompozitzorom Miodragom M. Ilicem, zvanim Milete Bas koji mu je napravio preko 100 pesama od kojih su mnoge postale evergrin nase narodne muzike. Pesmu "Ej, od kada sam se rodio" danas mnogi smatraju "kafanskom himnom". Ostace nezaboravne i pesme "Reci sve ?elje", "Pusti me da ?ivim", "Sudbina me na put salje", "Reci caso", "Zoko moja Zoko", "Sve je postalo pepeo i dim", "Casa po casa", "Pevaj mi o njoj", "Izadji na pet minuta", "Kraljica", "Svirajte, napravicu lom", "Nema para, nema srece", "Svi grese"... Pevao je uspesne duete sa Draganom Mirkovic, Semsom Suljakovic, Kebom... Bio je na trijumfalnoj jugoslovenskoj turneji muzicke grupe "Ju?ni vetar" 1986. godine, gde je nastupao sa kolegama Miletom Kiticem, Semsom Suljakovic, Draganom Mirkovic i Kemalom Malovcicem, kao i vrhunskim muzicarima sastava Midoragom M. Ilicem (bas gitara), Savom Bojicem (solo gitara), Pericom Zdravkovicem (harmonika) i eks-rokerom Vladimirom Furdujem Furdom (bubnjevi). Sve je kulminiralo koncertom na beogradskom stadionu "Tasmajdan" pred rekordnih 18.000 posetilaca.

Prvi beogradski solisticki koncert odr?ao je iste godine u zemunskoj hali "Pinki" pred 5.000 posetilaca, a isto toliko ih je bilo ispred hale.Taj koncert organizovala je prva privatna estradna revija u Srbiji "Estrada". Na turneji sa kultnom sarajevskom grupom "Nervozni postar" punio je stadione i hale u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj... Koncertne rekorde postigao je u sarajevskoj "Zetri" gde ga je slusalo 15.000 posetilaca, u Tuzli (10.000 gledalaca), u Beogradu i sirom Nemacke, Austrije... 


Za Sinana se mo?e reci da je postao pravi estradni fenomen. On puni koncertne hale kao od sale, prodaje albume u brojnim tira?ima, redja hitove, a opet mnogi ga ne prepoznaju kada prodje ulicama Beograda, jer se ne reklamira na tira?nim medijima i nema ga na naslovnim stranama novina. Izgleda da su njegovi hitovi bili uvek ispred margetinga. I pored brojnih kritika muzickih kriticara i prozivki da je "islamizovanim zvukom unistio sumadijski melos", Sinan je postao miljenik folkera. On traje i danas – ima odlicne tira?e i visoko se kotira na estradnoj sceni... Jedan je od onih koji tra?e i dobijaju vikend-honorare i od 15.000 maraka - sto je danas privilegija samo najuspesnijih pevaca!

Sinan je pravi estradni boem koji voli drustvo, zabavu i kafane. Dobio je raznorazne nagrade popularnosti od "Melka" do "Oskara popularnosti". Nedavno je postao eskluzivac diskografske kuce "Gold Music" za koju je snimio album "... na eks...". Pesme je potpisao Pera Stokanovic, a neke od njih vec postaju hitovi, kao sto su "Sunce moje", "Vecit momak", "Klosar" i "Pijem na eks". Posebno je zanimljiva pesma "Oce moj" , za koju je napisao posvetu na omotu:"Svaki jecaj u pesmi "Oce moj" posvecujem svom starom koji vise nije sa mnom."

Neki novi estradni klinci nisu uspeli da naskode popularnosti Sinana Sakica. On i dalje sa uspehom plovi estradnim vodama, uz menad?ere Nikolu Id?ana i Baneta Obradovica koji su organizatori njegovih uspesnih koncerata u zemlji i inostranstvu.